Smatram da pretjerana osjetljivost ne predstavlja anomaliju ili “križ” koji morate nositi na svojim leđima. Dapače, emocionalno osjetljivi ljudi imaju sposobnost boljeg “čitanja” drugih. Zbog toga vrlo brzo mogu razlučiti istinu od laži. Potrebno im je manje vremena i energije da shvate kako neki ljudi ili situacije nisu “povoljni”. Mogu se brzo odmaknuti od nečeg što im ne odgovara.
Ako je pretjerana osjetljivost i vaša karakteristika baš kao i moja, sigurna sam da vas je lako povrijediti i tuđe situacije često shvaćate osobno. Sve vas to može iscrpiti, ali znajte da ima rješenja.
Željela bih podijeliti s vama nešto što mi osobno pomaže kada me zaokuplja pretjerana osjetljivost.
1. ŠTO ZAPRAVO OSJEĆATE?
Prepoznavanje emocija koje vas obuzimaju je veoma važan korak u nadilaženju izrazite osjetljivosti. Definirajte osjećate li se tužno, bijesno, razočarano ili nešto treće. Pokušajte shvatiti vlastito trenutno emocionalno stanje.
2. ZAŠTO SE TAKO OSJEĆATE?
Kada shvatite što zapravo osjećate, želite shvatiti zašto se tako osjećate, zar ne? Povrijeđenost je uvijek povezana s vlastitim nesigurnostima.
Na primjer, osjećate se bijesno jer vam je netko rekao da ste glupi. Ako ste ste sigurni u to koliko ste pametni i koliko vrijedite, nema šanse da vas takva izjava povrijedi-može vas jedino nasmijati.
Istina je kako nas nitko ne može povrijediti ako mu sami to ne dopustimo. Drugi ljudi nam jedino mogu izazvati osjećaje i mišljenja koja već imamo sami o sebi.
Svi ljudi imaju svoje nesigurnosti tako da se ne morate osjećati loše zbog ovoga. Važno ih je prepoznati i raditi na njihovom iscjeljenju. U tome vam može pomoći tekst KAKO VJEROVATI SEBI I U SEBE.
3. ZAšTITE SE
Pretjerana osjetljivost rezultira suosjećanjem s drugim ljudima. Na primjer, gledate vijesti ili čitate crnu kroniku i odmah se osjećate loše jer vas takve informacije pogađaju.Ako već ne možete ne suosjećati s drugim ljudima, zašto ne biste razmislili o tome da više ne pratite takve vijesti?
Iskreno, kakve koristi imate od toga ako ste saznali za još jednu katastrofu? Baš nikakve osim što se naštetili sami sebi. Pratite medije do te mjere da ostanete informirani, ali ozbiljno razmislite o prestanku gledanja emisija koje se bave ubojstvima, dramama i sličnim stvarima.
Još jedan scenarij-partner, član obitelji ili kolege na poslu su loše volje. Što se tada događa s vama? I vi ste odmah neraspoloženi, jel tako? Bez obzira koliko ih volite, shvatite da je njihove drame nešto s čime bi se oni trebali nositi, a ne vi. Ako vas zatraže pomoć,pomozite im. U suprotnom, nema smisla da se i vi zbog toga osjećate loše jer im na taj način samo odmažete.
4. PORADITE NA PODIZANJU RASPOLOŽENJA
Kada promijenimo način na koji razmišljamo o situaciji, promijenit ćete i naše raspoloženje.
Ako stalno razmišljamo o groznom šefu, sigurno ćemo se osjećati još gore. Pokušajmo situaciju sagledati iz drugog kuta-podsjetimo se kako svi ljudi griješe.
Vi najbolje znate što vam podiže raspoloženje tako da uradite to čim prije. Glavno da izbjegnete razbijanje glave o postupcima drugih osoba, pogotovo kada ste sami unutar četiri zida.
Brzo hodanje ili provođenje slobodnog vremena uvijek pomaže da nam se misli razbistre. Bavljenje nekim hobijem je također korisno kao i razgovori s ljudima koje volimo i kojima vjerujemo. A ako još tražite ideje koje će vam pomoći oraspoložiti se, može vam pomoći tekst ORASPOLOŽITE SE ZA NEKOLIKO MINUTA POMOĆU OVIH VJEŽBA
Završna misao-pretjerana osjetljivost
Zapamtite kako niste nikakva žrtva, već aktivni kreatori vlastitog života. Počnite misliti na sebe. Nitko vam neće pomoći ako si sami ne pomognete. Kako kaže stara izreka: “Ne radi se o tome što nam se događa već kako reagiramo na to što se događa”.
Samo da vas podsjetim kako nijedna situacija, okolnost ili osoba nije jača od vas ako joj to ne dopustite.
Na koje si načine Vi pomažete? Slobodno ih podijelite u komentarima kako biste pomogli i drugim ljudima. Bit će mi drago!
Autorica članka : Tamara Preprović
Tamara već duži niz godina proučava duhovnost, osobni razvoj, istražuje i primjenjuje na sebi tehnike pozitivne psihologije i metode samopomoći. Suosnivačica je internetske zajednice i bloga “Kako misliti pozitivno” preko kojeg motivira ljude na pozitivne promjene i poboljšanje kvalitete života općenito.
Leave a Reply