Sigurno ste barem jednom u životu prolazili kroz veoma težak period u životu. Poznat vam je osjećaj iscprljenosti i beznadnosti. Naročito ujutro kada je razina stresa na najvišem nivou.
Bavljenje bilo kakvom sportskom aktivnošću itekako pomaže kada se nalazimo u periodu depresije. Već je i petominutno brzo hodanje odličan način da izbacimo nagomilani stres iz sebe, ostanemo zdravi i vitalni.
Ne zaboravite da je treniranje uma jednako važno kao i treniranje tijela.
Jedan on najboljih načina treniranja uma je meditacija.
Zašto?
Zato što pomoću meditacije dolazimo do stanja zvanog “usredotočena svjesnost” ( na engleskom se ovaj termin zove mindfulness).
Što je usredotočena svjesnost?
Usredotočena svjesnost je mentalno stanje koje se postiže fokusiranjem na sadašnji trenutak dok smireno priznajemo i prihvaćamo trenutne misli, osjećaje i podražaje.
Treniranje usredotočene svjesnosti kroz meditaciju pomaže nam da se s izazovima i emocijama nosimo produktivnije.
Drugim riječima, ovo se naziva tjelovježbom za um jer ima slične učinke kao što vježbanje ima na tijelo.
Kratkoročno, meditacija nam pomaže u postizanju smirenosti.
Dugoročno, pomaže nam:
- brzo doći do usredotočene svjesnosti
- povećava nivo koncentracije
- pomaže u nošenju sa stresom
- pojašnjava trenutni misaoni proces
- potiče na donošenje boljih odluka
- pomaže kod postizanja boljih organizacijskih sposobnosti
- pomaže nam utonuti u dublji i kvalitetniji san
ISPROBAJTE: vođena meditacija za privlačenje obilja
Zašto se ljudi koji redovito meditiraju osjećaju bolje?
Zato što se meditacijom mijenja struktura mozga. Istraživanja provedena na stručnjacima za meditaciju dokazuju kako takvi ljudi imaju veću gustoću živčanih veza u preforntalnom korteksu, dijelu mozga koji je povezan s izvršnim funkcijama i pažnjom.
Također, dokazano je i kako budistički redovnici imaju osnovnu razinu gama valova ( valova povezanih s pažnjom ) mnogo višu nego što to ima prosječna odrasla osoba, a pogotovo tijekom meditacije.
Da ne biste mislili kako meditacija djeluje samo na mozak ljudi koji su stručnjaci u meditaciji, medicinska škola s Harvarda provela je istraživanje na ljudima koji su početnici u meditiranju.
Nakon što su ih obučili, stručnjaci su promatrali mozak ljudi koji su 30 minuta dnevno meditirali 8 tjedana. Studije su pokazale zadebljanje u četiri regije mozga koje igraju ulogu u regulaciji emocija, pamćenja, učenja i empatije.
Praksa meditacije mijenja strukturu mozga kod stručnjaka i početnika podjednako.
U početku je meditirati malo teže nego smo zamislili. Nije se lako “isključiti”, a pogotovo kada mozgom stalno prolazi tisuću misli. Stvar otežava i ako se uporno želimo koncentrirati, a to nam ne polazi za rukom.
Na sreću, to su samo prolazne faze koje vas ne smiju omesti u naumu da meditaciju uvrstite pod obaveznu dnevnu aktivnost i tako iskoristite njene blagodati.
Prvo pokušajte na minutu sjesti ili leći otvorenih ili zatvorenih očiju, kako vam više odgovara. Obratite pažnju na disanje, udahnite, zadržite udah barem sekundu i izdahnite.
Probajte tako nabrojiti deset udaha i onda sve ispočetka. Neka taj postupak traje barem minutu dnevno. Nemojte forsirati duže, budite blagi i strpljivi kao da pokušavate naučiti strani jezik. Tijekom nekog vremena ćete postati sve bolji i bolji u novoj vještini.
Isto tako, internet je pun informacija o tome kako naučiti meditirati pa se slobodno poslužite.
Priuštite svom umu svakodnevni trening jer ćete na taj način pobijediti stres, poboljšati moždane funkcije i druge aspekte svog života.
Meditirate li često? Kakva su Vaša iskustva? Slobodno nam pišite u komentarima, veselimo se.
autor članka: Tamara Preprović
Tamara već duži niz godina proučava duhovnost,istražuje i primijenjuje tehnike pozitivne psihologije i metode samopomoći. Suosnivačica je internetske zajednice i bloga “Kako misliti pozitivno” preko kojeg motivira ljude na pozitivne promjene i poboljšanje kvalitete života općenito.
