“Kada reagirate, predajete vlastitu moć drugima. Kada odgovorite, ostajete u kontroli nad samim sobom.”
Bob Proctor
Većinu svog života provodimo reagirajući na ono što se događa oko nas. Kada nam ono što smo upravo čuli ili vidjeli izaziva neugodu, automatski reagiramo odnosno dopuštamo da nam emocije preuzmu kontrolu nad ponašanjem. Reagiranje na situacije itekako može loše utjecati na naše odnose, može pogoršati situacije u kojima se nalazimo, može nas učiniti nesretnima pa čak i narušiti dragocjeno zdravlje. Postoji mnogo inteligentniji način nošenja sa situacijama koje nam izazivaju neugodu. On se zove odgovaranje.
Želimo vam pomoću sljedećeg primjera objasniti razliku između reagiranja i odgovaranja.
Reagiranje: Vaše se dijete igralo, palo i upravo prolilo sok po novoj sofi koju ste nedavno kupili. Vi trenutno reagirate na novonastalu situaciju tako da se razljutite i počnete vikati na dijete. Samim time ste uznemirili i sebe i dijete. Pogoršali ste cjelokupnu situaciju i odnos, bez da ste došli do rješenja.
Odgovaranje: Vaše se dijete igralo, palo i upravo prolilo sok po novoj sofi koju ste nedavno kupili. Primijećujete da vas je obuzeo bijes, ali duboko udahnete i na trenutak se odmaknete od situacije.
Na ovu situaciju prvo odgovarate tako da provjerite je li sve u redu s vaši djetetom, da li se ozlijedilo, da li ga nešto boli, da li je uplašeno.
Drugi odgovor na ovakvu stuaciju može biti da napokon shvatite kako vaša najnovija sofa nije najvažniji predmet na svijetu i da neće doći do smaka svijeta ako ju je dijete zaprljalo. Treće, možete pomoći djetetu da očisti sofu. Isto tako, možete mu objasniti da su pogreške sastavni dio života i da zbog njih ne treba dramatizirati ni paničariti. Četvrto, možete objasniti djetetu na koji način može ubuduće izbjeći ovakve pogreške i čvrsto ga zagrliti.
Shvaćate li razliku?
Kada reagiramo na situacije, zapravo koristimo primitivan dio mozga. Kada odgovaramo na situacije, svjesno odabiremo koristiti sofisticiraniji dio mozga. Izbor je na nama. Bez obzira na to viču li roditelji na nas, ljuti li nas supruga ili suprug ili su poslovni kolege neljubazni prema nama, ako naučimo odgovarati umjesto reagirati, možemo poboljšati situacije u kojima smo se našli.
Kako naučiti odgovarati umjesto reagirati?
Dvije su stvari bitne kod usvajanja ove vještine.
Prvo, promotrite sebe kada se dogodi nešto što vas uznemiruje. Obratite pozornost na koji način reagirate.
Drugo, zastanite na trenutak. Samo zato što ste osjetili emocionalnu uzbunu, ne znači da morate odmah reagirati. Zastanite, udahnite. To vam može pomoći da poriv za naglom reakcijom nestane. Ako vam se to dogodi, samo ga otpusite.
U nekim drugim situacijama se nakon zastanka i dubokog udaha može dogoditi da se ljubazno odmaknete od situacije i dopustite si da se ohladite prije nego odgovorite. Dobro je zastati i na neko vrijeme promotriti kako vas bijesna reakcija napušta. Razmislite o najsuosjećajnijem i najinteligentnijem odgovoru na situaciju. Što možete učiniti i naučiti iz takve situacije? Kako na temelju nje možete izgraditi bolje partnerstvo, bolji tim, kvalitetniji odnos ili se jednostavno maknuti iz odnosa?
Baš kao i u svakom novom procesu učenja nečeg novog, može se dogoditi da u početku zabrljate. Nema veze i ne krivite se zbog toga. To je normalno, a pogreške se događaju i najboljima. Imajte na umu kako učite novu vještinu odgovaranja umjesto reagiranja.
Najvažnije je da obratite pozornost na ono što vas uznemiruje i postanete svjesni kada se tako nešto ponovno dogodi. Zatim zastanite, duboko udahnite onoliko puta koliko vam treba i smislite najsuosjećajniji i najinteligentniji odgovor koji možete u danom trenutku.
Još jedan kratak savjet, sjetite se kako ponekad nisu sve stvari onakve kakvima nam se čine u prvom trenutku.
Leave a Reply